REACH, zakonodavstvo Evropske unije o registraciji, evaluaciji i autorizaciji hemikalija, došlo je do faze u svojoj dugotrajnoj primjeni u kojoj izaziva gotovo isto toliko kontroverzi kao i kada je uvedeno prije devet godina.
Među mnogim industrijskim sektorima to stvara nove tenzije ne samo među proizvođačima hemikalija kao što su proizvođači premaza i njihovi dobavljači sirovina, već i među ostalim korisnicima premaza i drugim korisnicima hemikalija koji su takođe obuhvaćeni propisima REACH.
Kao rezultat toga, glavni ciljevi REACH-a – širenje sigurnosnih informacija o sigurnosti hemikalija u lancu snabdevanja i postepeno ukidanje najopasnijih hemikalija – su u opasnosti da budu ugroženi.
Prvo, hiljade malih i srednjih preduzeća, mnoga od njih uključena u proizvodnju, distribuciju i upotrebu premaza, će se u naredne dvije godine boriti sa složenošću izrade sigurnosnih profila brojnih hemikalija male količine. Do sredine-2018 posljednja tranša – u rasponu od 1~100 tona – od oko 30,000 hemikalija obuhvaćenih REACH-om morat će biti registrirana.
Mnogim od ovih malih kompanija nedostaje znanje i iskustvo u radu sa masom podataka neophodnih za kreiranje registracionih dosijea. Zbog finansijskih i ljudskih resursa potrebnih za sastavljanje sigurnosnih profila, mnoga mala i srednja preduzeća mogu odlučiti da ne registruju svoje specijalne hemikalije što dovodi do mogućeg nedostatka ključnih komponenti formulacija premaza. Neke trgovinske organizacije sa velikim brojem članova malih i srednjih preduzeća, ne samo da proizvode premaze ili njihove sastojke, već i korisnike premaza, pozivaju na ublažavanje administrativnog tereta REACH-a za mala preduzeća.
Iako je proces registracije u okviru registracije sada preko pola završen, predstavnici MSP-a žele ublažavanje zahtjeva za sigurnosne podatke za hemikalije od 1 do 100 tona. To bi značilo da bi obaveze podataka za hemikalije u tranši bile manje stroge od onih za hemikalije veće količine koje su već registrovane.
Evropska komisija, izvršna vlast EU sa sjedištem u Briselu odgovorna za predlaganje novih zakona i amandmana na postojeće zakone na odobrenje Evropskom parlamentu i vladama 28 država članica EU, pokazala je svoju spremnost da pomogne malim i srednjim preduzećima koja se bore da ispune REACH. Ekolozi i nevladine organizacije koje vode kampanje o pitanjima zdravlja i sigurnosti protive se svakom ublažavanju ograničenja za visokorizične opasne hemikalije.
Po pitanju jednog ključnog aspekta REACH-a – odobrenja opasnih hemikalija da ostanu na tržištu EU – njihovo nezadovoljstvo dijele proizvođači hemikalija i njihovih sirovina. Smatra se da je proces autorizacije srž REACH-a jer je njegov cilj uklanjanje najopasnijih hemikalija sa tržišta. U tom procesu, kako ga trenutno primjenjuje Evropska agencija za hemikalije (ECHA), odgovorna za administriranje REACH-a, i Evropska komisija, donosilac konačne odluke o odobrenjima, hemikalije se prvo kategorišu kao supstance koje izazivaju zabrinutost (SVHC) kako bi postale kandidati za autorizacija. Nakon što se nađu na listi kandidata, njihovi proizvođači ili distributeri moraju podnijeti zahtjev za odobrenje, inače su supstance u opasnosti da budu zabranjene. Velika većina SVHC-a je klasifikovana kao kancerogena, mutagena i toksična za reprodukciju (CMR). Podnosioci zahtjeva za odobrenje moraju dostaviti dokaze da su rizici izloženosti njihovim hemikalijama adekvatno kontrolirani ili da društvene i ekonomske koristi od njihovog ostanka na tržištu nadmašuju ove rizike.
Odobrenja se daju samo za specifične upotrebe hemikalija, koje se moraju zamijeniti kada se razviju sigurnije i adekvatne alternative. Do sada od oko 170 SVHC-a, manje od 10 specifičnih upotreba za sedam hemikalija je krajem prošle godine odobrila Evropska komisija nakon završetka dugotrajne procedure. "Ukoliko se autorizacija ne provede na odgovarajući način, REACH neće ispuniti svoj cilj uklanjanja hemikalija koje su štetne za ljude i okoliš s tržišta", komentirala je Tatiana Santos, viši ured za hemikalije u Evropskom birou za okoliš, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Briselu. , o sporom tempu procesa. Evropska komisija je prošle godine predstavila prijedloge za pojednostavljenje procedure, uključujući ublažavanje zahtjeva za podacima u aplikacijama za autorizaciju i davanje veće težine socio-ekonomskim prednostima SVHC proizvoda koji ostaju na tržištu.
Pomak ka socio-ekonomskim prednostima bio je "pokušaj da se REACH odvrati od regulacije hemikalija na osnovu njihovih suštinskih svojstava i ka regulaciji zasnovanoj na drugim vrstama zabrinutosti, uglavnom ekonomskim", rekao je ChemSec, nevladina organizacija sa sjedištem u Švedskoj. "Ovo (pojednostavljenje) bi moglo imati nenamjerne i kontraproduktivne efekte na napore industrije da investira u nove ekološke hemijske proizvode kao zamjene", tvrdi investicijska grupa, na čelu s Impax Asset Management iz Londona. ECHA je izazvala bijes u europskom sektoru premaza kada je prošle godine podržala odobrenje niza industrijskih premaza za upotrebu olovnog sulfohromatnog žutog pigmenta (PY.34) i olovnog kromat-molibdat sulfata crvenog (PR.104), oba klasificirana kao kancerogeni. Zahtjev je podnio Dominion Color Corporation (DCC) iz Kanade, koji je u svom podnesku tvrdio da alternative bez olova 30 godina nisu uspjele zamijeniti PY.34 i PR.104 jer njihove performanse "jednostavno nisu bile dovoljno dobre" dok su njihove dodatni trošak ih čini "još nezadovoljavajućim". ECHA-inu odluku tek treba da odobri Komisija, za koju se očekuje da će je podržati početkom ove godine.
Preporuka agencije za 12-godišnju autorizaciju naljutila je udruženja premaza i proizvođače jer već četiri godine industrija provodi dobrovoljne zabrane upotrebe olovnih pigmenata s kompanijama kao što su AkzoNobel, BASF i Jotun marketinške alternative. Britanska federacija premaza (BCF) upozorila je da bi odobrenje EU za boje sa olovnim hromom produžilo globalnu trgovinu olovnim hromatnim pigmentima, uključujući i zemlje sa slabim propisima. "Vjerujemo da bi EU trebala preuzeti vodstvo u ovom pitanju i uvesti zabranu upotrebe olovnih kromata u bojama", navodi se u saopćenju BCF-a. Švedsko udruženje proizvođača boja i štamparskih boja (SVEFF) bilo je još otvorenije. "Trebalo bi biti naravno da se olovni hromati ne nalaze na tržištu EU, kao i da se postupno ukinu u Kanadi i drugim zemljama u kojima su još uvijek dozvoljeni", navodi se u zajedničkoj deklaraciji sa švedskom grupom za zaštitu prirode (SSNC ).
U međuvremenu, oko 40 nizvodnih evropskih i nacionalnih asocijacija, uglavnom koje predstavljaju sektore u mašinstvu i preradi metala, od kojih su mnogi veliki korisnici premaza, vode kampanju za velike promene u regulatornoj kontroli hemikalija koje se primenjuju u njihovim proizvodnim pogonima. Umjesto da budu u obavezi da primjenjuju REACH nivoe zaštite, oni žele biti u mogućnosti da se pridržavaju manje opterećujućih granica izloženosti na radnom mjestu (OELs) širom EU. Stručnjaci smatraju da kampanja neće postići mnogo jer su mnogi OEL-ovi zastarjeli i ograničenog opsega. Ipak, inicijativa naglašava koliko se nezadovoljstvo s REACH-om proširilo niz lanac nabavke.
